Prije definiranja nekih važnih pojmova koje možemo povezati s mentalnim zdravljem te njegovim očuvanjem, unaprjeđivanjem i zaštitom, važno je razumjeti što mentalno zdravlje zapravo jest. Uvjereni smo da svatko od vas u ovom trenutku ima svoju definiciju mentalnog zdravlja. Vjerujemo da su mnoge među njima ispravne. Ipak, zbog čestih zabluda i mitova, naglasit ćemo neka stručna shvaćanja i definicije mentalnog zdravlja koje mogu doprinijeti njegovom boljem razumijevanju.
Vjerujemo da ćete se složiti da je mentalno zdravlje sastavni dio općeg zdravlja i da nema cjelovita zdravlja bez mentalnog zdravlja. Ipak, šira javnost, ali i stručna zajednica, često mentalno zdravlje promatra izvan konteksta općega zdravlja, tj. razdvaja mentalno zdravlje od tjelesnoga. Želimo naglasiti da je to pogrešno! Mentalno i tjelesno zdravlje čvrsto su povezani i jednako su važni. Da je to tako potvrđuje i definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 1948., koja kaže da je „zdravlje stanje potpune tjelesne, psihičke (mentalne) i socijalne (društvene) dobrobiti, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti“. Ako je mentalno ili psihičko zdravlje stanje dobrobiti, onda ono ne predstavlja suprotnost stanju mentalne bolesti ili poremećaja, nego je mnogo više od odsutnosti mentalnog poremećaja ili poremećaja ponašanja. Naime, odsustvo bolesti nije samo po sebi dovoljno za dobro mentalno zdravlje. Također, kod osoba koje se nose s mentalnim bolestima, odnosno dijagnosticiranim poremećajima, mentalno zdravlje može se obnoviti, odnosno ljudi se mogu oporaviti od mentalnih poremećaja i poboljšati svoje mentalno zdravlje odgovarajućim liječenjem te drugim oblicima podrške i pomoći. Zabluda je da smo ili mentalno zdravi ili mentalno bolesni! Slično načinu na koji tjelesno zdrava osoba može imati manje zdravstvene probleme (npr. bol u koljenu ili leđima), i mentalno zdrava osoba može doživjeti emocionalni problem ili više njih, odnosno imati psihičke smetnje. Nečije mentalno zdravlje može biti narušeno privremeno ili dugoročno. Teškoće mentalnog zdravlja ne upućuju uvijek na postojanje mentalne bolesti, već mogu biti očekivana kratkotrajna reakcija na stresne životne uvjete ili događaje s kojima će se suočiti velik broj osoba koji se nalaze u sličnim situacijama. S druge strane, osoba može imati mentalni poremećaj i dobro mentalno zdravlje u isto vrijeme. Primjerice, osoba može imati neke simptome depresije, koje uspješno kontrolira putem liječenja, a koji je ne sprječavaju da živi zadovoljno, da bude produktivna i ima dobre odnose s drugima, tj. ima dobro mentalno zdravlje. Još davne 1950. godine na zasjedanju Stručnog odbora o mentalnom zdravlju SZO-a mentalno je zdravlje definirano kao stanje, ali „stanje podložno promjenama zbog različitih bioloških i društvenih čimbenika, što pojedincu omogućuje postizanje zadovoljavajuće sinteze svojih potencijalno konfliktnih i instinktivnih nagona; oblikovanje i održavanje odnosa s drugima; te sudjelovanje u konstruktivnim promjenama u svom društvenom i fizičkom okruženju“.
Osim prepoznavanja mentalnog zdravlja kao stanja koje je podložno promjenama, SZO je dao svoj doprinos razumijevanju mentalnog zdravlja u svojoj najpoznatijoj
definiciji u kojoj se mentalno zdravlje povezuje sa stanjem dobrobiti, ali i još značajnije, potencijalima pojedinca. Navedeno otvara mogućnost prihvaćanja činjenice da u svoje mentalno zdravlje možemo ulagati, kako ga možemo unaprjeđivati i razvijati: „Mentalno je zdravlje stanje dobrobiti u kojemu pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s uobičajenim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodonosno te je u stanju doprinositi svojoj zajednici.“ (SZO, 2004). Na tragu je navedene definicije i shvaćanje mentalnog zdravlja kao „kapaciteta svakoga od nas da osjećamo, razmišljamo i djelujemo na načine koji povećavaju našu sposobnost uživanja u životu i suočavanja sa životnim izazovima. To je pozitivan osjećaj emocionalne i duhovne dobrobiti koja poštuje važnost kulture, jednakosti, društvene pravde, međupovezanosti i osobnog dostojanstva.” (Agencija za javno zdravstvo Kanade, 2014). U svakom slučaju, mentalno zdravlje nije samo statičko stanje nego i „dinamičan proces u kojemu naša tjelesna, misaona, emocionalna, ponašajna i društvena dimenzija funkcionalno djeluju jedna s drugom i s okolinom“ (Transkulturalni centar mentalnog zdravlja Queensland, 2020). Ukratko, možemo reći da dobro mentalno zdravlje obuhvaća različite aspekte osobne (subjektivne) dobrobiti: emocionalnu dobrobit (osjećaji), društvenu dobrobit (odnosi s drugima i prema društvu), tjelesnu dobrobit (tjelesno zdravlje) i duhovnu dobrobit (smisao života). Mentalno zdravlje nije neko savršeno stanje, već podrazumijeva pozitivan stav i odnos prema sebi i drugima, pozitivnu sliku o sebi, visoku razinu samosvijesti i samopoštovanja, osjećaja kontrole i optimizma te sposobnost suočavanja s problemima. Samosvijest, odnosno znanje koje imamo o sebi i doživljaj toga tko smo, istovremeno je osnova našeg mentalnog zdravlja i naš unutarnji zaštitni mehanizam.
Imajte na umu da dobro mentalno zdravlje ne znači život bez stresa i neugodnih emocija (ljutnje, tuge, straha, zabrinutosti…). Ono ima zaštitnu ulogu: štiti nas od negativnih posljedica stresa i teškoća koje su dio života svakog pojedinca tako da ih možemo prihvatiti i s njima se nositi koristeći svoje resurse, znanja, vještine i sposobnosti te tako pomaže smanjiti rizik od razvoja ili pogoršanja problema mentalnog zdravlja i mentalnih poremećaja ili bolesti. Dobro mentalno zdravlje štiti nas i time što podrazumijeva sposobnost da se mijenjamo i prilagođavamo (fleksibilnost), učimo i testiramo sebe u novim situacijama i s novim problemima te razvijamo nove načine i strategije suočavanja s teškoćama. Mentalno zdravlje imamo priliku graditi kroz bezbroj trenutaka, situacija i odnosa na svakodnevnoj razini. Na naše emocije, doživljaje, spoznaje, razmišljanja i ponašanja utječu složeni međuodnosi nas i naše okoline iz prošlosti i sadašnjosti. Kako su okolnosti promjenjive, svi možemo u nekom trenutku doživjeti psihičku uznemirenost ili kratkotrajne psihičke smetnje, ali i biti u opasnosti da razvijemo ili pak razviti neki dugoročniji ili ozbiljniji problem mentalnog zdravlja. Međutim, i kada se to dogodi, uvijek imamo mogućnosti za oporavak. Ta stanja nisu međusobno isključiva: svaka osoba može doživjeti neka ili sva od tih stanja u kraćem ili duljem razdoblju. Ona mogu predstavljati priliku za učenje koje može poboljšati naše mentalno zdravlje.
ZAKLJUČNO O SUVREMENOM PRISTUPU MENTALNOM ZDRAVLJU
Suvremeni pristup shvaćanju mentalnog zdravlja prepoznaje dvije dimenzije mentalnog zdravlja:
Pozitivna dimenzija ili dobro (pozitivno) mentalno zdravlje uključuje različite aspekte osobne (subjektivne) dobrobiti što smo već opširnije objasnili u prethodnom dijelu. Ova dimenzija naglašava njegovanje potencijala i mogućnosti za razvoj te stoga se mentalno zdravlje poima kao resurs, a stanje dobrobiti, neovisno o tome imaju li iskustvo mentalne bolesti, pojedinci mogu poboljšati razvojem npr. samopoštovanja, samopouzdanja, emocionalne otpornosti na stres, strategija pozitivnog razmišljanja i strategija rješavanja problema, socijalnih vještina, vještina upravljanja stresom te povećanjem doživljaja kontrole nad vlastitim životom. Dobro mentalno zdravlje pomaže nam da svoj život doživljavamo kao vrijedan, da uspješno razumijemo i tumačimo okolinu, da međusobno komuniciramo, prilagođavamo se i po potrebi mijenjamo te da budemo kreativni i produktivni članovi društva.
Negativna dimenzija ili narušeno (negativno) mentalno zdravlje odnosi se na niz obrazaca ponašanja, razmišljanja ili emocija koje donose određenu razinu neugode, patnje i teškoća u različitim područjima svakodnevnog života i funkcioniranja pojedinca, kao što su škola, posao, obitelj, društvo ili sposobnost samostalnog života, i mogu predstavljati rizik za razvoj mentalnih poremećaja. Pritom obuhvaća kontinuum od problema mentalnog zdravlja s blagim teškoćama (smetnjama) različitog intenziteta i trajanja do najozbiljnijih poremećaja s intenzivnim i dugotrajnim simptomima koji smanjuju sposobnost funkcioniranja osobe.
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE I OSVJEŠTAVANJE
Uzimajući u obzir ključne aspekte mentalnog zdravlja iz prethodnog poglavlja koji opisuju odrednice mentalnog zdravlja, pomoću sljedećih pitanja možete razmisliti o svom mentalnom zdravlju, odnosno o trenutnom stanju svoje subjektivne dobrobiti:
Koliko ste zadovoljni ostvarivanjem svojih potencijala?
Koliko ste zadovoljni svojim kapacitetima nošenja s uobičajenim životnim stresovima?
Koliko ste zadovoljni svojom produktivnošću?
Koliko ste zadovoljni svojim doprinosom zajednici?
Koliko ste zadovoljni svojom sposobnošću da uživate u životu?
Koliko ste zadovoljni svojom sposobnošću da se mijenjate i prilagođavate?
Kakav je vaš odnos prema sebi i drugima?
Koliko ste svjesni svojih osjećaja onakvima kakvi doista jesu, sada i ovdje?
Koliko ste svjesni svojih ograničenja i slabosti?
Koliko ste svjesni svojih snaga i prednosti?
Koliko ste svjesni svojih vrijednosti, sebe u svojoj koži takva kakva je?
Koliko i kako vrednujete sebe i druge?
Izvor:
Muslić, Lj., Rukavina, T. i Raguž Pečur, B. (2024). Znate li što je mentalno zdravlje? Dobrodošli u pojmovnik mentalnog zdravlja! Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo.