Što je/nije art terapija?

blog o art terapiji

Blog

Što je art terapija?

Art terapija definira se kao profesija mentalnog zdravlja koja oplemenjuje živote ljudi, obitelji i zajednica putem aktivnog kreativnog likovnog stvaranja i procesa, primijenjene psihološke teorije te ljudskog iskustva unutar terapijskog odnosa. Art terapeuti kvalificirani su stručnjaci za mentalno zdravlje, educirani o teorijama u psihologiji i o načinima kako koristiti likovne materijale i kreativne procese te tako pomagati ljudima koji se suočavaju s izazovima mentalnog zdravlja. Rade s različitim populacijama u kliničkom ili nekliničkom okruženju poput bolnica, klinika, centara za rehabilitaciju, kriznih centara, instituta za forenziku, škola, domova za starije osobe, privatne prakse itd. Art terapeuti rade individualnu, partnersku, bračnu, obiteljsku i grupnu art terapiju. Educirani su kako provoditi i uskladiti art terapijske aktivnosti i likovne materijale s potrebama klijenata. Važno je ulaziti u art terapijske procese samo s kvalificiranim art terapeutom, koji ima odgovarajuće obrazovanje i zvanje (American Art Therapy Association, 2022).

Art terapija ima primjenu u društvenim, obrazovnim i medicinskim područjima. Art terapeuti uključuju kreativni proces likovnog stvaranja kako bi poboljšali povezanost uma i tijela, potaknuli osobni razvoj i poboljšali psihološku, afektivnu, kognitivnu i međuodnosnu dobrobit pojedinaca, grupa i obitelji svih dobi i podrijetla. Art terapija specifična je po tome što uključuje tri entiteta i tri odnosa: odnos klijenta/pacijenta s likovnim radom, odnos klijenta/pacijenta i art terapeuta, te odnos art terapeuta s likovnim radom (EFAT, 2018). Svake se godine 24. rujna slavi Dan art terapije u Europi ili skraćeno D.A.T.E. (EFAT, 2025a).

Između ostalog, cilj art terapije jest smanjiti stres te poboljšati socijalno, emocionalno i mentalno zdravlje promicanjem i poticanjem uvida, samosuosjećanja te osjećaja samostalnosti i vlastite vrijednosti. Tijekom art terapijske seanse, sesije ili susreta, art terapeut podržava osobu koja koristi likovnu umjetnost za izražavanje i artikulira često vrlo složene misli i osjećaje kroz likovno i kreativno stvaranje. To mogu biti teška, bolna i traumatična iskustva o kojima je teško razgovarati (British Association of Art Therapists, 2025).

Što nije art terapija?

Rubin (1982) opisuje i objašnjava što jest art terapija i što nije art terapija, a razlika je značajna i relevantna. Ističe kako art terapija ne znači bavljenje umjetnošću s osobama koje su na neki način drukčije od prosječnih osoba jer definicija art terapije ne ovisi o populaciji niti o okruženju u kojem se rad odvija. Umjetničke aktivnosti, koje su dostupne osobama s poteškoćama, po prirodi mogu biti obrazovne ili rekreativne, a umjetničke aktivnosti čiji je cilj konstruktivno ispunjavanje slobodnog vremena, nisu art terapija. Čak i u psihijatrijskom okruženju, ako je primarna svrha umjetničke aktivnosti učenje i/ili zabava, tada to nije art terapija. Bit art terapije jest spoj umjetnosti i terapije, stoga cilj umjetničke aktivnosti mora biti ponajprije terapijski.

Česta je zabluda da se crtež u art terapiji koristi u dijagnostičke svrhe i da na osnovi elemenata crteža (simbola, boje, kompozicije) art terapeut donosi sud o klijentovu karakteru ili stanju. U art terapiji crtež se promatra kao dio terapijskog procesa te se smatra da klijent poznaje značenje crteža bolje od art terapeuta, koji mu pomaže doći do osobnog značenja crteža i razumijevanja osobnih procesa. Za razliku od verbalne terapije, art terapija trosmjerni je proces, gdje likovni rad zauzima središnje mjesto susreta klijenta i art terapeuta. Često liječnici psihijatri, medicinske sestre, radni terapeuti, (psiho)terapeuti, psiholozi, umjetnici, studenti umjetničkih akademija ili volonteri vjeruju da se bave art terapijom kad ponude pribor za crtanje/slikanje klijentima/pacijentima te ih potaknu na likovno stvaralaštvo i/ili interpretaciju likovnih radova. S obzirom na to koliko crteži/slike mogu biti moćno sredstvo u doticanju nesvjesnih sadržaja, to može biti vrlo opasno, stoga je svakako važno naglasiti što sve nije art terapija. To nije rekreacijska aktivnost ili nastava likovne umjetnosti unatoč tome što seanse zaista mogu pružiti zadovoljstvo i užitak klijentu ili pacijentu. Art terapija nije metoda primjene crteža/slike unutar psihijatrije, psihologije, psihološkog savjetovanja, dijagnostike, verbalne psihoterapije, okupacijske/radne terapije ili kreativnih likovnih radionica jer svaki od ovih oblika rada ima različite ciljeve, pristupe i načine rada, a zajedničko im je jedino to što koriste likovni ili grafički način izražavanja. Radna terapija struka je koja primjenjuje likovni proces za razvoj vještina i radnih navika, stoga je bitna kvaliteta izrade i estetika konačnog produkta rada. Ovdje se uopće ne radi o psihoterapijskom procesu kao što je art terapijski proces. Dakle, art terapija sasvim je zasebna disciplina i kao takva ima svoju znanstvenu teorijsku osnovu i način profesionalne prakse (Ivanović, Barun i Jovanović, 2014; HURT, 2021).

Nadalje, likovna terapija / likovni terapeut (engl. art based occupational therapist) nije isto što i art terapija / art terapeut jer primjenjuje različite načine rada i ima različiti primarni fokus u radu. Iako likovni terapeut, kao i art terapeut, koristi aktivnosti koje uključuju kreativnost u radu, likovni terapeuti primarno su fokusirani na pomaganje pacijentima/klijentima vratiti ili poboljšati sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti (zvanih okupacije), koje mogu biti narušene zbog ozljede, bolesti, mentalnih poteškoća, invaliditeta i/ili drugih problema. Cilj im je prije svega poboljšati sposobnost osobe da samostalno živi i radi. Također, edukacija za likovnog terapeuta ne sadrži neke bitne elemente obrazovanja za art terapeuta koji su specifični za sve profesije mentalnog zdravlja (terapijsko iskustvo u grupi, osobna terapija, intenzivnastručna / klinička praksa uz superviziju i interviziju) (Harterapija.com, 2025).

Potrebno je sažeto pojasniti razliku u definicijama, teoriji i praksi između art terapije i radne terapije. Nada Ivanović (2008), hrvatska art terapeutkinja, bavi se upravo i tom problematikom, o kojoj progovara kroz prizmu šireg europskog britanskog konteksta. Između ostalog, ističe i objašnjava kako art terapija nije metoda primjene crteža/slike unutar okupacijske/radne terapije. U Europi art terapija najrazvijenija je u Velikoj Britaniji, gdje je 1997. godine priznata i državno registrirana kao profesija. Međutim, art terapija u prošlom stoljeću u Velikoj Britaniji prošla je dugi put do priznanja i državne registracije. Kroz povijest neopravdano je bila povezivana s okupacijskom ili radnom terapijom unatoč vrlo jasnim razlikama u definicijama art terapije i radne terapije (EFAT, 2018; HURT, 2021; American Art Therapy Association, 2022; British Association of Art Therapists, 2025). Hrvatska udruga radnih terapeuta (HURT) definira radnu terapiju kao zdravstvenu djelatnost čiji je cilj omogućiti ljudima postizanje optimalnog funkcioniranja u aktivnostima svakodnevnog života koje uključuju samozbrinjavanje (brigu o sebi), produktivnost i slobodno vrijeme. Radna terapija namijenjena je osobama čije su sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti umanjene razvojem (ozljedom ili bolešću), starenjem (psihološki, socijalno, kulturno) ili kombinacijom navedenog (HURT, 2021). Ovdje se uopće ne radi o psihoterapijskom procesu kao što je art terapijski proces. Dakle, art terapija sasvim je zasebna disciplina i, kao takva, ima svoju znanstvenu teorijsku osnovu i način profesionalne prakse. U prošlom stoljeću u Velikoj Britaniji značajno je bilo njezino odvajanje od okupacijske/radne terapije oko 1980. godine. Danas sve veće psihijatrijske bolnice u Velikoj Britaniji imaju Odjele kreativnih terapija, a art terapeuti rade u svim područjima u kojima se primjenjuje verbalna psihoterapija. U novije vrijeme javlja se sve veća potreba za evaluacijom art terapije, razvojem specifičnih pristupa u različitim područjima prakse te potreba stvaranja jedinstvenog pristupa unutar Europske zajednice (Ivanović, 2008; Ivanović, Barun i Jovanović, 2014; EFAT, 2018; HURT, 2021; American Art Therapy Association, 2022; British Association of Art Therapists, 2025).

Podijelite blog